http://krapina.org/vijesti/ en info@wmd.hr Copyright 2009 2009-01-07T22:52:00+01:00 http://krapina.org/izhr/u-drustvu-najboljih-do-novih-znanja-na-racunalu/ http://krapina.org/izhr/u-drustvu-najboljih-do-novih-znanja-na-racunalu/#When:22:52:00Z Srednja škola Krapina domaćin je 14. zimske škole informatike koja okuplja otprilike 300 polaznika iz naše županije i svih krajeva Hrvatske. Zlatni olimpijac u školi Od 3. do 11. siječnja u informatičkim radionicama pod vodstvom mentora informatičara otprilike 200 učenika osnovnih i srednjih škola iz naše županije zajedno sa svojim nastavnicima obogaćuje vlastito znanje. Program škole prilagođen je svima, od početnika do vrhunskih poznavatelja računalnog sustava. Polaznici mogu puno naučiti od gimnazijalca Gorana Žužića koji se prošle godine okitio zlatnim medaljama na natjecanjima u informatici u zemlji i inozemstvu, kao i od Luke Kalinovića, također mladog i nagrađivanog hrvatskog informatičara. Prema riječima G. Žužića, škola informatike u Krapini najjača je te vrste u regiji jer, kako kaže, okuplja mlade studente mentore koji su vrhunski informatičari. U informatičkim radionicama Zimske škole sudjeluje otprilike 40 najuspješnijih učenika osnovnih i srednjih škola širom Hrvatske koji su pozvani na temelju rezultata postignutih na natjecanjima u protekloj godini. Druženje informatičara Osim olimpijskih zadataka, u radionicama se rješavaju složeni algoritamski zadaci, a može se naučiti izrada internetske stranice, stvaranje baze podataka, računalna grafika, modeliranje s pomoću računala te svladavanje niza drugih računalnih radnji. Uime domaćina učenike su pozdravili ravnatelj Srednje škole Ivica Rozijan i županica Sonja Borovčak, a uime Ministarstva znanosti i obrazovanja, koje je pokrovitelj 14. zimske škole, Vesna Hrvoj Šic. Na svečanom otvaranju nastupio je Djevojački pjevački zbor Srednje škole, a 14. zimsku školu informatike otvorio je gradonačelnik Josip Horvat. Predsjednik Hrvatskog saveza informatičara Alen Spiegl poručio je sudionicima neka iskoriste ovo vrijeme da u radionicama nauče nešto novo te dodao da je važno i druženje i sklapanje novih prijateljstava. Kako ne bi po cijele dane samo sjedili za računalima, za mlade informatičare organizirani su i izleti po Hrvatskom zagorju te razgledanje kulturnih znamenitosti grada Krapine.(VečernjiList) gradske 2009-01-07T22:52:00+01:00 http://krapina.org/izhr/drzavna-cesta-od-maclja-do-zaboka-osloboena-teskih-kamiona/ http://krapina.org/izhr/drzavna-cesta-od-maclja-do-zaboka-osloboena-teskih-kamiona/#When:01:55:00Z KRAPINA – Prema odluci Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, tranzitni promet teretnih automobila u Krapinsko-zagorskoj županiji od 1. siječnja 2009. morat će se odvijati autocestom A2 GP Macelj– Trakošćan – Krapina – Zagreb, umjesto dosadašnjom državnom cestom D1. Iako je u ljeto 2007. godine puštena u promet, dionica autoceste Krapina. – Macelj, prije svega namijenjena je teretnom prometu u tranzitu, brojni prijevoznici odlučili su se za državnu cestu D1, koja na pojedinim dijelovima nije sposobna prihvatiti takav pojačani promet. Krapinsko-zagorska županija lani je dva puta Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, uz inicijativu Općine Đurmanec, predložila da se donese odluka o zabrani tranzitnog teretnog prometa na državnoj cesti D1, dionici Krapina – Gornji Macelj. Ta dionica državne ceste nije kategorizirana da teretni promet prolazi kroz gusto naseljena mjesta od Maclja do Zaboka. Zbog brojnih nesreća i otežanih uvjeta života učestali su bili i zahtjevi stanovnika da se zabrani teretni promet. (I. J.)(VečernjiList) gradske 2009-01-03T01:55:00+01:00 http://krapina.org/izhr/obiteljska-kuca-na-klizistu-i-podzemnim-vodama/ http://krapina.org/izhr/obiteljska-kuca-na-klizistu-i-podzemnim-vodama/#When:02:17:00Z Kada je prije 30 godina obitelj Škrnjug gradila kuću nadomak Krapini, kod Trškog Vrha, imala je neke druge, bolje planove za budućnost. No, sve je pošlo neželjenim putem. Marija Škrnjug ostala je udovica, kći je oboljela, a obiteljska kuća počela se doslovno rušiti. Kuća na klizištu Danas je sin Dražen bez posla, Marija je nedavno bila na operaciji, a kuća sve više propada. Sve je pošlo loše potkraj devedesetih. Nakon olujnog nevremena primijetili smo pukotine na zidovima. Tada su nam puno pomogli Krapinsko-zagorska županija i Grad Krapina koji su platili sve troškove izrade elaborata. Na žalost, stručne analize pokazale su prisutnost podzemnih voda i klizenje tla, što je značilo da kuća nije na čvrstim temeljima te da je nikakvi potporni zidovi neće zaštititi od pucanja zidova. Uz pomoć Županije i Grada obitelj Škrnjug počela je prije osam godina graditi novu, manju kuću. Uz pomoć dobrih ljudi kućica je sazidana. – Velika nam je želja da se što prije preselimo, ali ne možemo sami napraviti krovište. Ja sam u invalidskoj mirovini koja iznosi 1600 kuna, kći prima 900 kuna mjesečno, a sin je trenutačno bez posla. Teško mi je moliti, ali možda netko ovo pročita i na neki način pomogne nam – tihim glasom, sa suzama u očima, rekla je Marija. S obzirom na to da ona i kći imaju mjesečna primanja, ne pripadaju kategoriji socijalnih slučajeva, pa takvu pomoć ne mogu ni tražiti od mjerodavnih službi. Ipak, županijske službe odobrile su obitelji Škrnjug isplatu 10.000 kuna. Pukotine u zidovima Marija kaže da je prijašnjih godina bilo lakše, nadničarila je i zaradila koju kunu, ali sada, nakon operacije, to više ne može. – Noću često čujemo pucketanje u zidovima. Vidljivo je da se kuća naginje na jednu stranu, prema cesti. Prozori se više ne mogu zatvarati, smrzavamo se i strepimo da nam nešto ne padne na glavu – kaže Marija pokazujući pukotine na zidovima široke nekoliko centimetara kroz koje se može vidjeti druga prostorija. – Blagdani za nas kao da ne postoje. Kad platimo režije, ništa nam ne ostane. Ništa ne možemo sebi priuštiti, litra mlijeka traje nam tri dana – očajna je Marija.(VečernjiList) gradske 2008-12-30T02:17:00+01:00 http://krapina.org/izhr/kako-prezivjeti-jutro-poslije1/ http://krapina.org/izhr/kako-prezivjeti-jutro-poslije1/#When:02:59:01Z U blagdansko vrijeme mnogi će se, čak i ako tijekom godine ne piju, počastiti pokojom čašicom alkohola. U najluđoj noći većina će postići »veselo« raspoloženje i prije čestitanja. Neke će ponijeti društvo koje će ih poticati da ne uđu trijezni u Novu godinu, dok druge neće trebati posebno nagovarati. Kao podsjetnik na burnu noć, dan poslije nastupa vrijeme za suočavanje s mamurlukom. To stanje obično prate glavobolja, dehidracija, bolovi u mišićima, umor ili proljev. Mnogi si tada, dok im u glavi sijevaju »munje i gromovi«, svečano obećaju da se više nikad neće napiti. Srećom ipak postoje mali savjeti »velikih majstora« koji nam mogu pomoći da, ako već ne možemo odoljeti čašici, to činimo mudrije. Najvažnije je ne piti na prazan želudac. Uvijek je prije slavlja uputno nešto pojesti. Alkohol povećava kiselinu u želucu, a hrana će to ublažiti. Stručnjaci tvrde da je dobro pojesti slaniji i nešto masniji obrok, što će pospješiti bolju apsorpciju alkohola. To mogu biti, na primjer, sendvič s maslacem i šunkom ili pečeni krumpirići s nekim odreskom. Preporučljivo je gricnuti i malo čipsa, koji će nas nagnati da redovito pijemo vodu. Alkohol naime pridonosi dehidraciji, stoga je vrlo važno gotovo nakon svakog pića otpiti koji gutljaj obične vode. Iako su na novogodišnjim proslavama pivo i vino neizbježni, istraživanja pokazuju da je mamurluk ipak blaži u onih koji su pili džin ili votku. Neki stručnjaci tvrde da je jutro poslije, najbolje početi sa šalicom crne kave u koju smo dodali nekoliko kapi limuna. U kavu ne treba dodavati šećer niti mlijeko. Mnogi se nakon pijanke osjećaju gladni poput vuka i taj poriv treba zadovoljiti. No valja imati na umu da doručak bude hranjiv, ali ne pretežak. Dobro je pojesti komad tosta s maslacem i probiotički jogurt ili šalicu zobenih pahuljica. Nije loše dan početi s jabukom, koja je odlična za osvježenje. Iako ne treba pretjerivati s mlijekom nakon mamurluka tko ga dobro podnosi može si napraviti frape od banane u koji se doda žličica meda. Dvije žličice meda mogu se pojesti i same prije i nakon zabave. Stara je indijanska preporuka da se nakon pijenja pojede nekoliko badema. Za ručak je dobro pripraviti si krepku pileću juhu koja nam pomaže i kada smo prehlađeni, pa ne treba sumnjati u njezinu ljekovitost. Oni koje muči nadutost, mogu posegnuti za čajem od kamilice ili si napraviti napitak od malo tople vode, đumbira i limuna. Iako bi većina veseljaka dan nakon duge noći voljela provesti u krevetu, ne mora biti tako. Naravno da je potrebno nadoknaditi san i dobro se odmoriti. No to ne znači da se cijeli dan ne izađe na zrak. Lagana šetnja na svježem zraku pridonijeti će boljem dotoku kisika u mozak i goditi cijelom organizmu. vjesnik.hr hrvatska 2008-12-29T02:59:01+01:00 http://krapina.org/izhr/sezona-iskasljavanja/ http://krapina.org/izhr/sezona-iskasljavanja/#When:04:42:00Z Vožnja autobusom i tramvajem u zimsko doba kada svi šmrču, kišu i kašlju u zatvorenom prostoru jednaka je probijanju kroz džunglu bacila. Osim što lete, novog domaćina vrebaju i na drškama. Odmalena su nas učili da kašalj ili kihanje treba preduhitriti maramicom kako ne bismo širili klice, no tek se danas zna točan opseg zaraze. Jednim ‘običnim’ nezaklonjenim kihajem u sredstvu javnog prijevoza možemo u samo pet minuta zaraziti i do 150 suputnika. Naime u jednom kihaju iz sluznice ‘donora’ rasprši se oko 10.000 kapljica koje lete do prve ‘površine’, bilo to drugo biće ili površine, poput stolica, ručki i slično. U konačnici te bakterije dospijevaju do 10% putnika, što u vrijeme najvećih prometnih gužvi znači oko 150 ljudi. Saznanje je to do kojeg se došlo ispitivanjem 1300 britanskih radnika o njihovom zdravstvenom stanju. Ustanovljeno je da je gotovo svaki barem jednom tijekom prošle zime podlegao prehladi. Među onima koji su pak radili od kuće, samo njih 58% prijavilo je prehladu. Ako vas uhvati takav ‘slinavi’ napadaj dok se vozite na posao, a ne prekrijete usta i nos maramicom ili barem rukom, znajte da će vas mrko pogledati 33% putnika. Najvjerojatnije vam ništa neće reći jer i sami znaju kako je to budući da je dvije trećine ispitanika putovalo bolesno na posao. Najneodgovorniji po pitanju higijene su muškarci, od kojih svaki treći ne nosi rupčić. Net.hr zdravlje 2008-12-06T04:42:00+01:00 http://krapina.org/izhr/vraca-se-yugo/ http://krapina.org/izhr/vraca-se-yugo/#When:03:49:00Z Beogradska Politika piše kako bi mogla ponovo početi proizvodnja Yuga, prekinuta prije tri tjedna, a u kragujevačkoj Zastavi kažu da razmatraju mogućnosti za to, prije svega zbog 150 kooperanata Dok Fiat još oteže s objavljivanjem modela koje će proizvoditi u Kragujevcu, u Zastavi se uveliko razmišlja o nastavku montaže Yuga. Spominju se druga rješenja i lokacije izvan Kragujevca, s obzirom na to da je torinski gigant naložio iseljenje starih montažnih linija, a prve ideje su, kako kažu, već “stavljene na papir”. “Mislimo da proizvodnju Yuga nije ni trebalo gasiti, prije svega zbog 150 ozbiljnih kooperanata, koji će ostati bez posla ako ne postanu dobavljači Fiata”, kaže direktor Zastava automobila Rade Petrović. “Upravo zbog njih ne želimo odustati. O lokacijama ne mogu govoriti, ali zainteresiranih ima, s tim da bi odluku o tome trebala donijeti Vlada Srbije”, kaže on. Prema njegovim riječima, projekt nastavka proizvodnje Yuga je još u fazi ideja, a na pitanje spremaju li Zastava automobili i neophodni elaborat, u kojem bi se utanačili detalji, Petrović odgovara da je “ponešto stavljeno i na papir”. Poznavatelji prilika tvrde da je ideju o nastavku proizvodnje Yuga isprovocirala svjetska financijska kriza i sve naglašenija potreba posrnulih auto-giganata da tržištu ponude mali, štedljiv i jeftin automobil, primjeren džepu sve brojnije armije iscijeđenih potrošača. A s početka proizvodnje 1980. godine Yugo je reklamiran upravo u skladu s tadašnjom novonastalom krizom u bivšoj Jugoslaviji, kao “temperamentni štediša”. (net) zanimljivosti 2008-12-05T03:49:00+01:00 http://krapina.org/izhr/43-festival-kajkavskih-popevki/ http://krapina.org/izhr/43-festival-kajkavskih-popevki/#When:07:18:00Z Ovogodišnji Tjedan kajkavske kulture i 43. Svečanosti kajkavskih popevki završile su u subotu 13.09.2008. navečer koncertom novoskladanih popevki. Osim predstavnika sponzora i organizatora , na završnu večer došao je i potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivan Jarnjak izaslanik dr. Ive Sanadera predsjednika Vlade RH pokrovitelja Tjedna i Svečanosti. Stigli su i krapinsko- zagorska županica Sonja Borovčak, varaždinski župan dr. Zvonimir Sabati, a okupljenima se obratio Josip Horvat gradonačelnik ispred grada Krapine suorganizatora manifestacije. 2008-09-26T07:18:00+01:00 http://krapina.org/izhr/prijem-za-uspjesnu-ekipu-gradskog-drustva-crvenog-kriza-krapina/ http://krapina.org/izhr/prijem-za-uspjesnu-ekipu-gradskog-drustva-crvenog-kriza-krapina/#When:13:43:00Z Gradonačelnik Krapine, Josip Horvat, sutra 24.09. u 11 sati upriličuje prijem za ekipu Gradskog društva Crvenog križa Krapina, koja je na nacionalnom natjecanju iz pružanja prve pomoći u vrlo jakoj konkurenciji osvojila drugo mjesto. Na sedam radnih pozicija pružanja prve pomoći na realistički prikazanim situacijama uz praktična znanja, komunikacija sa ozlijeđenima i sucima odvijala se na engleskom jeziku. Natjecanje je održano u Zagrebu, a sudjelovalo je 13 ekipa.  2008-09-23T13:43:00+01:00 http://krapina.org/izhr/branje-grojzdja-u-pregradi/ http://krapina.org/izhr/branje-grojzdja-u-pregradi/#When:13:35:00Z Tradicionalna manifestacija Branje grojzdja u Pregradi održavat će se od četvrtka do nedjelje, 28. rujna. Svečano otvorenje ove godine će biti u okolici grada - u trsju kod Javornika, a održat će se u četvrtak s početkom u 16 sati. Svakog dana predviđen je niz sportskih, zabavnih i kulturnih priredbi na nekoliko lokacija i u dva šatora. Povorka berača i beračica, vrhunac manifestacije, je u nedjelju u 11 sati na Trgu Gospe Kunagorske. Uz nekoliko izložbi, koncerata i drugih događanja, kao što su degustacije domaćih jela i pića te natjecanja za izbor prvog glasa, bit će otvoreni novi objekti u pregradskoj poslovnoj zoni. Dodatni program nudi Dane otvorenih vrata vinarskih kleti, mogućnost kupovanja grožđa, te posjete Muzeju grada Pregrade i Zagorskoj katedrali uz stručno vodstvo. Organizatori manifestacije su Grad Pregrada i Turistička zajednica Grada Pregrade, a pokrovitelj predsjednik Hrvatskog Sabora, Luka Bebić.  2008-09-23T13:35:00+01:00 http://krapina.org/izhr/fina-i-krapina-razvijaju-i-grad/ http://krapina.org/izhr/fina-i-krapina-razvijaju-i-grad/#When:13:18:00Z Nakon Karlovca i Nove Gradiške, Grad Krapina je s Financijskom agencijom (FINA) potpisao Pismo namjere za sudjelovanje u pilot projektu pod nazivom “i-grad”, kojim će usluge koje pružaju grad i gradska uprava građanima postati jednostavnije, brže i dostupnije elektroničkim ili fizičkim putem, objavljeno je iz FINA-e. Pismo namjere su potpisali predsjednik Uprave FINA-e Mato Regvar i gradonačelnik Krapine Josip Horvat, a njime se predviđa suradnja na razini razmjene znanja u izgradnji informacijskog društva. Usluge iz projekta ”i-grad” će fizičkim putem biti dostupne već sada, posredstvom informativnih šaltera i pultova u FINA-inoj podružnici u Krapini, gdje će građani moći dobiti obrasce i dokumente inače dostupne u tijelima gradske uprave. Ujedno, građanima se pruža i mogućnost postavljanja pitanja i davanja komentara i prijedloga gradskoj vlasti. FINA je istovjetne sporazume u srpnju potpisala s Gradom Karlovcem, a u kolovozu s Gradom Nova Gradiška, a iz Agencije ističu da su sva tri sporazuma potpisana korištenjem e-FINA kartice, odnosno elektroničkim potpisom, koji u skladu sa Zakonom o elektroničkom potpisu zamjenjuje vlastoručni potpis i otisak pečata na papiru. 2008-09-23T13:18:00+01:00